Povijest Srđa i tvrđave Imperial
Važnost područja platoa Srđa seže daleko u povijest. Ono je ulazilo u opseg nekadašnje dubrovačke Astareje, kao prvotnoga kopnenog teritorija Dubrovnika, u koju nije spadao sam grad. Prema svim starijim povijesnim djelima o Dubrovniku, Astareju je u 9. - 11. stoljeća Dubrovčanima darovao bosanski kralj Stjepan, a prema tumačenjima povjesničara 19. i 20. stoljeća, stečena je zaslugom zahumskih i travunjskih vladara toga doba.
Stoljećima su se na platou Srđa mijenjale različite kulture, o čemu svjedoče spomenici tadašnjim zaštitnicima Dubrovnika. Crkva sv. Srđa jedna je od nestalih građevina, a njezin spoj s kućicom u obliku male kule dokazuje kako je Srđ već od ranoga srednjeg vijeka bio važna strateška postaja za izviđanje širega dubrovačkog akvatorija.
Dubrovačka Republika tijekom svoga dugog postojanja osobitu je pozornost obraćala utvrđivanju svog teritorija, počevši od gradova do niza fortifikacijskih građevina radi obrane svoga teritorija i stanovništva, a zbog iznimna geostrateškog položaja Srđ je imao važnu ulogu u tom sustavu.
Crkva sv. Srđa srušena je početkom 19.stoljeća, dolaskom Napoleonove vojske i konačnim padom Dubrovačke Republike, pri gradnji sadašnje tvrđave Imperial koju su Francuzi odlučili podići kao jaku obrambenu tvrđavu navrh Srđa. Crkva sv. Srđa nalazi se ispod njezina sadašnjega istočnog ugla. Tvrđava Imperial sastoji se od izdužene zgrade i dvaju odvojenih bastiona sa strane.
Francuzi su nastavili strategiju fortifikacijske obrane teritorija, pa su sagrađene brojne pojedinačne utvrde na strateški važnim mjestima u neposrednoj okolici grada. Kad je 1815. godine Dubrovačka Republika formalno-pravno prestala postojati, a njezino područje predano pod vlast Austrije, započelo je razdoblje dulje od jednog stoljeća, u kojem će se nadograđivati i rušiti na postojećim utvrdama. Godine 1886. Dubrovnik je proglašen otvorenim gradom, a tvrđavice u njegovoj okolici napuštene su i djelomično porušene. Ipak, ostale su naoružane gradske zidine i utvrde te tvrđava Imperial na Srđu.
Dugo razdoblje austrijske uprave na dubrovačkom području uvelike je utjecalo na razvoj cijelog teritorija. Izvrsno ustrojena administracija Carevine pridonijela je preciznoj izradi katastarskih karata, s popisom posjeda, te crtanom koloriranom tehnikom u mjerilu 1:2880, što se danas čuvaju u Arhivu mapa u Splitu. One su dragocjen izvor podataka pri obradi graditeljskog naslijeđa, pa se koriste i u izradi dokumentacije projekta Golf park Dubrovnik.
Izvrsna strateška i graditeljska funkcija platoa na Srđu prepoznata je do današnjeg dana, u Prvome i Drugome svjetskom ratu, za trajanja dviju Jugoslavija, te dočekavši uspostavu samostalne hrvatske države, kada je na toj crti obrane grada Dubrovnika vođena borba protiv srpsko-crnogorskoga agresora.
